Odluke o minimalcu u Srbiji najčešće bez saglasnosti sindikata

Odluke o minimalcu u Srbiji najčešće bez saglasnosti sindikata

Minimalna zarada u toku 2022. godine iznosila je oko 35.000 dinara ili 296 evra, što je za 20 odsto niže od vrednosti minimalne potrošačke korpe i čak za 60 procenata manje od prosečne potrošačke korpe.

Institut minimalne zarade u Srbiji, odnosno način utvrđivanja minimalne cene rada po radnom času regulisan je Zakonom o radu prema kome  zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni učinak i vreme provedeno na radu.

Minimalna zarada 20% niža od minimalne potrošačke korpe

Minimalna zarada određuje se na osnovu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu, vremena provedenog na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
Minimalna cena rada bi trebalo da bude kako ekonomska, tako i socijalna kategorija. Njena isplata ne bi trebalo da bude pravilo, već izuzetak, u okolnostima kada se poslodavac nalazi u finansijskim teškoćama. Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade. Po isteku roka od šest meseci od donošenja odluke o uvođenju minimalne zarade, poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade.

Poslodavac je dužan da minimalnu zaradu isplati zaposlenom u visini koja se određuje na osnovu odluke o minimalnoj ceni rada koja važi za mesec u kojem se vrši isplata. Zaposleni koji prima minimalnu zaradu, ima pravo na uvećanu zaradu, naknadu troškova i druga primanja koja se smatraju zaradom u skladu sa zakonom. Osnovica za obračun uvećane zarade je minimalna zarada zaposlenog.
Minimalna cena rada utvrđuje se odlukom Socijalno-ekonomskog saveta osnovanog za teritoriju Republike Srbije. Ako Socijalno-ekonomski savet ne donese odluku u roku od 15 dana od dana početka pregovora, odluku o visini minimalne cene rada donosi Vlada Republike Srbije u narednom roku od 15 dana.

Odnosi minimalne i prosečne zarade, minimalne zarade i potrošačke korpe

Pri utvrđivanju minimalne cene rada polazi se naročito od egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice izraženih kroz vrednost minimalne potrošačke korpe, kretanja stope zaposlenosti na tržištu rada, stope rasta bruto domaćeg proizvoda, kretanja potrošačkih cena, kretanja produktivnosti i kretanja prosečne zarade u Republici. Odluka o utvrđivanju minimalne cene rada treba da sadrži obrazloženje koje odražava sve pomenute elemente. Ako dođe do značajne promene nekog od tih elemenata, Socijalno-ekonomski savet je obavezan da razmotri obrazloženu inicijativu nekog od njegovih učesnika o započinjanju pregovora za utvrđivanje nove minimalne cene rada.

Minimalna cena rada utvrđuje se po radnom času bez poreza i doprinosa, za kalendarsku godinu, najkasnije do 15. septembra tekuće godine, a primenjuje se od 1. januara naredne godine. Minimalna cena rada ne može se utvrditi u nižem iznosu od minimalne cene rada utvrđene za prethodnu godinu.

Važeća minimalna cena radnog časa za 2022. godinu iznosi 201,22 dinara (1,7 evra), a mesečna minimalna zarada zavisi od broja radnih sati. Primera radi, minimalna cena rada za prosečan mesec sa ukupno 174 radna časa iznosi 35.000 dinara neto, odnosno nešto više od 47.000 dinara bruto. Preračun sa neto na bruto vrši se primenom neoporezivog iznosa zarade od 19.300 dinara koji važi od 1. januara 2022. godine.

U poslednjih 10 godina, ako se posmatra način pregovaranja i donošenja odluka o visini minimalne cene rada, jasno se uočava da je uloga socijalnih partnera bila mala ili nikakva, odnosno da je Socijalno-ekonomski savet samo dva puta usvojio odluku o njenoj visini. U svim ostalim godinama tu odluku je donosila Vlada koristeći mogućnost koja joj je obezbeđena Zakonom o radu.

Rast minimalne zarade i minimalne potrošačke korpe

Iako ne postoji zvanična evidencija o broju radnika koji prima minimalnu zaradu, procenjuje se da u Srbiji od minimalca živi između 350.000 i 400.000 radnika. Procenjuje se da poslednjih pet godina nije značajnije promenjen broj radnika koji prima minimalnu zaradu, sve do pandemije Kovid-19, kada je taj broj povećan.
U 2022. godini minimalna zarada u Srbiji je na nivou 47,95% prosečne neto zarade, 41,86% prosečne potrošačke korpe i 81,05% minimalne potrošačke korpe.

Autorski tekst stručnih saradnika Saveza samostalnih sindikata Srbije
i Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“

SAVEZ SAMOSTALNIH
SINDIKATA SRBIJE
www.sindikat.rs

UJEDINJENI GRANSKI SINDIKATI “NEZAVISNOST”
www.nezavisnost.org