RODNA SEGREGACIJA DISKRIMINIŠE ŽENE NA POSLU

Muškarci u FBiH mnogo češće na rukovodećim, a žene u slabije
plaćenim profesijama

Po posljednjem popisu stanovništa u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) živi više žena od muškaraca. Kada govorimo o tržištu rada, posebno o broju zaposlenih, tu su brojke drugačije. Još veći
problem je prisutan među neplaćenim članovima domaćinstava koji pomažu u porodičnim obavezama jer je tu gotovo pet puta više žena nego muškaraca.

Radno sposobno stanovništvo prema spolu (u procentima)

Muškarci zarađuju puno
više od žena

Muškarci u BiH u prosjeku zarađuju 12,7% više od žena. Tome uveliko doprinosi rodna segregacija na osnovu profesije jer većina žena radi u uslužnom sektoru i rodno stereotipnim djelatnostima kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita, dok više muškaraca radi na rukovodećim i bolje plaćenim pozicijama. Analiza zastupljenosti žena na rukovodećim mjestima javnih preduzeća u BiH potvrdila je ranije nalaze o malom udjelu žena na ovim pozicijama. Njome je utvrđeno da na direktorskim
mjestima u javnim preduzećima na državnom nivou uopšte nema žena, dok se u FBiH žene nalaze
na poziciji direktorica u svega 16,6% javnih preduzeća.

Zakoni zabranili diskriminaciju, ali je praksa drugačija

Iako je u FBiH zakonima zabranjen svaki vid diskriminacije, uključujući i onu na tržištu rada, žene trenutno nemaju jednak status kao njihove muške kolege. To se, između ostalog, odnosi na sam pristup tržištu rada, mogućnost napredovanja, ali i na visinu zarada. Naime, u velikom broju slučajeva, zbog rada u domaćinstvu i brige o članovima porodice (uglavnom djeci i starima), žene su morale napustiti školovanje i stručno usavršavanje. Takođe, iako je zakonom zabranjen različit tretman zbog trudnoće, porođaja ili korištenja prava na porodiljsko odsustvo (što uključuje i mogućnost povratka na isti ili jednako plaćen posao nakon porodiljskog odsustva), još je dosta poslodavaca (naročito u privatnom sektoru) koji, prilikom intervjuisanja pitaju kandidatkinje za posao o njihovim planovima u vezi sa udajom, zasnivanjem porodice i trudnoćom, pa to koriste kao razloge zašto im nisu ponudili da rade. Zakonom o radu FBiH poslodavcu je zabranjeno da traži bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica. Takođe, istim zakonom je propisano da poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene
trudnoće niti joj može za vrijeme trudnoće ili korištenja porođajnog odsustva dati otkaz. S obzirom da se kao država borimo s masovnim odlaskom radne snage s jedne strane i “bijelom kugom” s druge, ovakav odnos pojedinih poslodavaca prema ženama koje traže posao već sada ima negativne posljedice na cjelokupno društvo i ekonomiju koje će, ako se stvari ne promijene, u budućnosti biti nesagledive. Dodatni izazov predstavlja i neplaćeni rad na njezi u domaćinstvima, koji obavljaju žene.
Sve navedeno predstavlja polaznu tačku rodne neravnopravnosti i direktno je povezano s nejednakostima u platama, nižim primanjima i faktorima stresa koji utiču na fizičko i mentalno zdravlje žena.

Zakonom o radu
zaštićena prava
trudnica i porodilja

Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini obavezno je da svi Opći i posebni kolektivni
ugovori budu usklađeni s odredbama ovog zakona i osiguraju jednake mogućnosti bez obzira
na spol. Takođe, propisano je i da sindikati i udruženja poslodavaca imaju posebnu ulogu u osiguranju
jednake zaštite prava na rad i uslova pri zapošljavanju te da osiguraju da ne postoji diskriminacija na osnovu spola među svojim članovima. Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine se zalagao da se Zakonom o radu FBiH posebno zaštite prava trudnica i porodilja. Time smo se izborili i da svi
kolektivni ugovori moraju biti usklađeni sa zakonom pa je zabranjen noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, te majki i usvojitelja i to do navršene dvije godine života djeteta.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Ako za to postoji potreba, nakon povratka sa porodiljskog odsustva,
žena ima pravo da radi polovinu radnog vremena. Žena koja doji dijete i radi puno radno vrijeme
ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena, do navršene prve
godine života djeteta.

                                                                                                                                            Stručna služba SSS BIH

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA BiH
www.sssbih.com