ULOGA ŽENE DOBIJA NA VAŽNOSTI U SVIM SFERAMA DRUŠTVA

Vlada Republike Srpske zaključuje kolektivne ugovore sa svojimzaposlenim dok privatni poslodavci pokušavaju da ih izbjegnu

Zakonskim propisima iz oblasti rada i zapošljavanja u Republici Srpskoj (RS) garantovana je ravnopravnost žena i muškaraca u postupku zapošljavanja, ostvarivanju i zaštiti prava iz radnog
odnosa, kao i primjena principa jednake plate za rad iste vrijednosti, zabrane diskriminacije po polu i drugim osnovama, zabrane uznemiravanja i mobinga. Razlike u praksi se javljaju zbog tradicionalnih razmišljanja o ulozi i sposobnostima žene u društvu i procesu rada. Osnovni indikatori tržišta rada pokazuju da žene i muškarci u RS nemaju jednake mogućnosti zapošljavanja. Rodni jaz je naročito izražen kroz stopu aktivnosti i zaposlenosti.

Većina radnika u RS ne zarađuje dovoljno za pristojan život, a žene su u lošijoj situaciji. Rodne nejednakosti postoje u istim zanimanjima, u javnom i privatnom sektoru i na istim nivoima obrazovanja. Čak i u sektorima gdje žene čine većinu, muškarci su na radnim mjestima koja su bolje plaćena. Najveći jaz je primjetan kod najvećih plata, gdje su primanja muškaraca značajno veća od žena.

Povoljnija prava za žene preko kolektivnih ugovora

Kolektivnim ugovorima regulisana je posebna zaštita žene i materinstva, u pogledu potpunije zdravstvene zaštite žena radnica. Poslodavac je obavezan da jednom godišnje plati ljekarski pregled radi prevencije i blagovremenog otkrivanja bolesti specifičnih za žene. Odredbama kolektivnih ugovora štite se i porodični odnosi, dodatno se uređuju prava na plaćeno odsustvo, osnove za povećavanje broja dana godišnjeg odmora, uređuje prekovremeni rad da bi se dodatno štitili radnici koji su samohrani roditelji, njeguju člana uže porodice ili dijete sa smetnjama u razvoju. Žena ima pravo na starosnu penziju kada napuni 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.
Istovremeno, žena – majka stiče pravo na penziju za jednu godinu manje staža osiguranja za svako
rođeno dijete, u odnosu na uslove za sticanje penzije uređene zakonom.

Puna naknada plate tokom porodiljskog odsustva

Zakon o radu predviđa pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od 12 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 18 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete, pravo na roditeljsko odsustvo koje može koristiti otac djeteta, te pravo na rad sa polovinom radnog vremena. Zakon posebno zabranjuje da se od žene koja traži zaposlenje ili radi, zahtijeva da obavi testiranje na trudnoću. Trudnim ženama i majkama djeteta do tri godine života zabranjen je prekovremeni rad, a noćni rad trudnim ženama, počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do dvije godine života. Žena na porodiljskom odsustvu ima pravo na naknadu plate u iznosu od 100% prosječne bruto plate koju je ostvarila u posljednjih 12 mjeseci s tim da se naknada mjesečno usklađuje i sa rastom prosječnih plata u RS. Pravo na naknadu pune plate ima i žena za bolovanje u toku trudnoće. Porodiljsko odsustvo i bolovanje preko 30 dana su na teret nadležnog Fonda u bruto iznosu.

Naknada za nezaposlene porodilje i
majke četvoro djece

Naknada za nezaposlene porodilje i majke četvoro djece Nezaposlene žene u Republici Srpskoj, nakon porođaja, ostvaruju pravo na materinski dodatak u iznosu od 450 konvertibilnih maraka (KM), za 12 mjeseci, a za blizance i svako treće i naredno dijete – 18 mjeseci. Nezaposleni roditelji četvoro i više djece imaju pravo na mjesečnu naknadu od 750 KM na koju se uplaćuju porezi i doprinosi, dok najmlađe dijete ne navrši 18 godina.

Česte povrede radnih prava žena

I pored niza povoljnosti koje žene imaju u pravnim propisima RS, veći broj njih angažovan je na određeno vrijeme ili na osnovu nekog ugovora van radnog odnosa, čime im se otežava ostvarivanje zakonskih prava. Takođe, trudne radnice dobijaju otkaze bez bilo kakvih nagovještaja, čim poslodavac sazna da je radnica trudna, čime ona ostaje višestruko povrijeđena: kao radnik koji pošteno izvršava svoje obaveze, kao žena zbog polne pripadnosti i kao majka kojoj se ugrožava njena i egzistencija njenog djeteta. Istovremeno, često se dešava da poslodavci pozivaju radnice da se jave na posao prije isteka porodiljskog odsustva, kako bi dobili besplatnu radnu snagu. Dakle, iako je formalno-pravno nema, u praksi se javljaju razni vidovi diskriminacije na osnovu pola, kao i uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje od strane kolega, pretpostavljenog ili samog poslodavca. Primjetne su, takođe, diskriminatorne prakse oglasa za zaposlenje samo jednog pola, te neprimjerena pitanja o planiranju porodice i eventualnoj trudnoći, kao i otkazi za vrijeme trudnoće ili porodiljskog odsustva.

Stimulativne mjere za zapošljavanje žena

Žene češće osnivaju i vode preduzeća u oblastima koje se smatraju „manje bitnim“ za ekonomski rast i razvoj (maloprodaja, usluge, obrazovanje i drugo) u odnosu na oblast proizvodnje i visokih tehnologija. Ipak, preduzetništvo žena je bitno i za njihovu ulogu u društvu, jer one moraju uskladiti porodične i poslovne obaveze a imaju i određene prepreke pri posjedovanju imovine i ugovaranju, kao i prilikom (samo)zapošljavanja. Takođe, Zavod za zapošljavanje trudi se da nađe posao ženama starijim od 55 godina i onim u ruralnim područjima, te daje podsticaje za samozapošljavanje,
odnosno pokretanje biznisa.

Stručna služba SSRS

News