CRNA GORA ZAVISNA OD STRANIH SEZONACA
U Crnoj Gori radi veliki broj sezonaca iz inostranstva dok domaći radnici sve više idu u Hrvatsku i zemlje EU
Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeni su Zakonom o strancima iz 2018. godine i izmjenama tog zakona, koje su donijete godinu kasnije. Glavni cilj zakona je da se zaštite domaći radnici i da se obezbijedi da Crnogorci prvi budu u prilici da dobiju poslove za koje postoje slobodna radna mjesta. Ipak, poslednjim izmjenama ovog zakona pokušano je da se pronađe balans između tokova migracije i potreba tržišta rada a olakšane su procedure kako bi se privukla strana radna snaga.
U Crnoj Gori godišnje radi oko 20 hiljada stranaca
Godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca utvrđuje Vlada, u skladu sa migratornim tokovima i stanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom definišu se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. Broj radnih dozvola za strane radnike utvrđuje radna grupa koju čine socijalni partneri – predstavnici Vlade, sindikata i Unije poslodavaca. Crna Gora ima veoma izražen nedostatak radnika, naročito u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini i poljoprivredi, zbog čega godišnje oko 20.000 stranaca radi u Crnoj Gori, uglavnom tokom ljetnje turističke
sezone. Najtraženija zanimanja su u oblastima ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.
Najviše dozvola za privremeni boravak i rad stranaca tokom ove godine izdato je državljanima Rusije (36 % ukupnog broja), zatim Turske, čiji je udio više od 20 % a slijede državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Ukrajine i Sjeverne Makedonije. Oni uglavnom rade u Podgorici i na primorju.
SEZONCI IZ CRNE GORE IDU U HRVATSKU
Simptomatično je da do sada nijedne godine nije potpuno ispunjena kvota radnih dozvola za strance iako poslodavci insistiraju da su im oni neophodni. Primjera radi, u 2022. godini u BiH je zaposleno 1.645 stranih radnika koji se računaju u kvotu iako je ona bila 2.540. I prethodnih godina je zapošljavano manje od broja osoba koji je kvota predvidjela pa baš i nije jasna odluka Vijeća ministara BiH da za ovu godinu dodatno poveća kvotu na 3.995 dozvola (od toga 2.435 za FBiH).
STRANCI PONEKAD
RADE I NA CRNO
Primjenu Zakona o strancima kontrolišu inspektori rada. Saradnja sindikata sa tom inspekcijom može se ocijeniti kao dobra ali je problem mali broj inspektora koji ne stižu da iskontrolišu sve poslodavce a broj stranih radnika se u sezoni enormno povećava.
Broj stranaca koji rade na crno varira u zavisnosti od mjeseca i dijela dana u kom se vrše inspekcijske kontrole a uz to postoji i opstrukcija na terenu. Sve to otežava kreiranje realne slike. Po Zakonu o strancima, poslodavac je u obavezi da sa stranim radnicima zaključiugovor o radu i prijavi ih na obavezno socijalno osiguranje, najkasnije 8 dana od izdavanja dozvole za rad.
Stranci koji imaju dozvolu za stalni boravak u Crnoj Gori imaju i niz drugih prava kao što su: pravo na posredovanje pri zapošljavanju, prava za vrijeme nezaposlenosti, pravo na obrazovanje i stručno usavršavanje te priznavanje diploma i sertifikata, zatim prava na socijalnu pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olakšice i pravo na slobodu udruživanja u organizacije radnika ili poslodavaca. Sve to znači da stranci imaju ista prava kao domaći radnici. Crnogorski sindikati spremni su da svim zaposlenim, kako domaćim tako i strancima, pruže svu pomoć prilikom ostvarivanja njihovih prava. Svakako, glavni izazov sindikata ostaje zaštita domaćih ali i sindikalno organizovanje stranih radnika, za šta je ključan rad na terenu.
