Nekontrolirani uvoz radnika šteti hrvatskom tržištu rada

Sapošljavanje stranih radnika jedan je od najvažnijih trendova na hrvatskom tržištu rada u posljednjih nekoliko godina, te ujedno jedno od važnijih političkih pitanja u zemlji uopće. Dramatično povećanje stranih radnika, čiji je broj 2016. bio zanemariv a danas čine oko šest posto svih zaposlenih, manjim je dijelom uzrokovano otvaranjem novih radnih mjesta, a više odlaskom hrvatskih radnika u druge članice Europske unije. Radnici naročito nedostaju sektorima graditeljstva i turizma od 2017. g. Tome su dobrim dijelom doprinijele niske plaće kao i loši uvjeti rada u tim sektorima, u kojima je danas najveći broj stranih radnika.

Sindikalni organizator Sindikata graditeljstva Hrvatske sa stranim radnicima

Umjesto kvota test tržišta rada

Krajem 2020. na snagu su stupile važne izmjene zakonodavstva kojima je došlo do liberalizacije i deregulacije zapošljavanja stranaca. Dosadašnji sustav kvota zamijenjen je tzv. testom tržišta rada, temeljem kojeg se dozvola za boravak i rad može izdati ako se utvrdi da na domaćem tržištu nema raspoloživih radnika traženog profila.

Kako su kvote, uvedene 2008. g. s ciljem zaštite domaćeg tržišta rada, s godinama izgubile svoj smisao, sindikati načelno nisu bili protiv tog smjera. Naime, od 2016. do 2020. g. ukupna kvota dozvola za strane radnike povećala se sa 3 115 na 102 374, odnosno za čak 35 puta. Uz to, smatrali smo da pravilno ustrojen sustav testa tržišta rada može doprinijeti kontroli i transparentnosti zapošljavanja stranaca, koje u sustavu kvota uopće nije bilo, te konačno omogućiti ozbiljno praćenje potreba tržišta rada i tome prikladno usklađivanje obrazovnog sustava.

Nažalost, promjene ne samo da nisu ostvarile svoju svrhu, nego su proizvele ozbiljne probleme, na što su sindikati upozoravali već i tijekom kreiranja novog sustava. Test tržišta rada, koji je trebao biti osnova novog modela, ne provodi se u gotovo 85% posto slučajeva. Test, naime, nije potreban za sezonsko zapošljavanje, za produljivanje radnih dozvola, ali i za široku listu deficitarnih zanimanja, koja uključuje gotovo sva radna mjesta u graditeljstvu i turizmu.

Manipulacije u testu tržišta rada

Kada se test i sprovodi, poslodavci obično već imaju stranog državljana kojeg žele zaposliti, pa dolazi do raznih manipulacija u oglašavanju i procesu posredovanja prema domaćim nezaposlenima koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Drugi važan problem su preniski kriteriji koje zakon postavlja za poslodavce. Ne provjerava se gospodarska aktivnost, pa je moguće npr. osnovati poduzeće, zaposliti samo direktora na šest mjeseci s minimalnom plaćom, te nakon toga zatražiti dozvole za neograničen broj radnika u bilo kojem deficitarnom zanimanju. U praksi je to dovelo do nastanka brojnih poduzeća koja svoj poslovni model temelje isključivo na zapošljavanju stranih radnika. Tome treba pridodati i veliki rast broja novoosnovanih agencija za zapošljavanje, kojima je također omogućeno izdavanje dozvola za boravak i rad, iako smo se tome strogo protivili.

Sindikati traže učinkoviti nadzor

SSSH je posebno inzistirao da promjenu sustava moraju pratiti jamstva za zaštitu prava stranih radnika, budući da je to ključno i za zaštitu cjelokupnog tržišta rada. HZZ vrši određene minimalne provjere poslodavaca i ugovorenih plaća, no one nisu dovoljne. Ovakav sustav zahtijeva snažno uvjetovanje kolektivnim ugovorima i prisutnošću sindikata, te učinkoviti nadzor koji vrše međusobno dobro povezane institucije. No već se i sami ljudski kapaciteti Inspektorata rada pokazuju neadekvatnima za taj izazov.

 U Hrvatskoj trenutno nemamo dokaza (a doduše ni dovoljno kvalitetne statistike) za tvrdnju da je pod utjecajem stranih radnika došlo do smanjivanja cijene rada, no sigurno je da će ovakav nekontrolirani pristup dugoročno proizvesti štetne posljedice po hrvatsko tržište rada.