POSLODAVCI TRAŽE VEĆE KVOTE, A NI POSTOJEĆE NE ISPUNJAVAJU
Strani radnici u BiH poželjni poslodavcima iako je nezaposlenost još ogromna
Zapošljavanje stranih radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) regulisano je zakonima o strancima i zapošljavanju stranaca i općim propisima o radu. Strani državljani koji traže zaposlenje u Bosni i Hercegovini moraju imati radnu dozvolu koju izdaje nadležna služba za zapošljavanje, prema sjedištu poslodavca. Naime, poslodavac je taj koji u ime stranog radnika podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole (šema dozvola za rad se zasniva na sistemu potražnje). Dozvola važi godinu dana i može se produžiti.
Postoje, takođe, određene kategorije stranaca koji u Bosni i Hercegovini mogu raditi bez radne dozvole. Među njima su stranci sa pravom rada u BiH (imaju odobren stalni boravak u BiH, privremeni boravak po osnovu braka ili vanbračne zajednice…), stranci sa posebnim statusom (članovi diplomatskih misija, oni koji na osnovu međunarodnog ugovora imaju privilegije ili imunitet…) i drugi stranci na koje se odredbe o zapošljavanju i radu stranaca ne primjenjuju upotpunosti.
Poslodavci traže veće kvote
U posljednje vrijeme poslodavci vrše konstantan pritisak na nadležne organe da povećaju kvotu radnih dozvola za strance. To pravdaju nedostatkom domaće radne snage iako je stopa nezaposlenosti i dalje veća od 40%. Činjenica je da određeni sektori doista bilježe nedostatak radnika, ali za to odgovornost leži prvenstveno na poslodavcima. Naime, radnici su prinuđeni da idu iz zemlje u potrazi za normalnim primanjima i uslovima rada. Nažalost, domaći poslodavci žele da radnici imaju što manja primanja i najčešće im nisu spremni ponuditi platu koja će njima i njihovim porodicama omogućiti normalan i dostojanstven život.
Kvote se nikad ne ispune
Simptomatično je da do sada nijedne godine nije potpuno ispunjena kvota radnih dozvola za strance iako poslodavci insistiraju da su im oni neophodni. Primjera radi, u 2022. godini u BiH je zaposleno 1.645 stranih radnika koji se računaju u kvotu iako je ona bila 2.540. I prethodnih godina je zapošljavano manje od broja osoba koji je kvota predvidjela pa baš i nije jasna odluka Vijeća ministara BiH da za ovu godinu dodatno poveća kvotu na 3.995 dozvola (od toga 2.435 za FBiH).
Migranti rade na crno
Problem s kojim se suočava FBiH su stranci koji rade bez radnih dozvola. Naime, zbog nedovoljnog broja inspektora nemoguće je otkriti sve neprijavljene radnike. Javna je tajna da veliki broj studenata i građana susjednih zemalja koji u BiH mogu ući bez vize (samo uz ličnu kartu) rade, posebno u uslužnom sektoru, bez potpisanih ugovora. Zbog toga se sindikat već godinama zalaže za jačanje inspekcija i vraćanje ovlaštenja koja su im prethodnih godina postepeno umanjivana. Takođe, s obzirom da je BiH na tzv. “balkanskoj ruti” i da je u suštini poslala migrantski kamp u kojem se zadržava najveći broj migranata koji se kreću ka Zapadnoj Evropi, posljednjih godina je dodatno otežana kontrola njihovog kretanja. Najveći broj njih nije izrazio želju za zapošljavanjem u BiH, ali smo svjesni da određen broj njih radi bez radne dozvole ili bilo kakvog ugovora o radu.
Za sindikat ovo pitanje svakako predstavlja veliki izazov. S jedne strane se moramo boriti za zaštitu domaćih radnika i poboljšanje njihovog položaja te insistirati na usvajanju mjera koje će zaustaviti njihov odlazak iz zemlje a s druge strane, svjesni smo da je kretanje radne snage normalno i da BiH nije izuzetak. Naša zadaća je da osiguramo da se poštuju i sva radna prava stranaca i da nisu žrtve trgovine ljudima. To je gotovo nemoguće jer najčešće nemaju nikakvu komunikaciju sa sindikatom ili rade u firmama u kojima je zabranjeno sindikalno organizovanje. Zbog toga je SSS BiH kontaktirao određene međunarodne organizacije kako bismo pripremili informativni materijal na nekoliko stranih jezika a koji bi bio dostupan svim stranim radnicima, kako bi znali koja su njihova prava ako se zaposle u BiH.
